Beta glukan je naziv za skupinu vlakana koja u prirodi nalazimo u stijenci određenih kvasaca (npr. kod vrste Saccharomyces cerevisiae), raznih vrsta gljiva (shiitake, reishi, maitake i chaga gljive) i žitarica (zob, ječam).
Beta glukan je po strukturi polisaharid, tj. građen je od niza međusobno povezanih malih jedinica ugljikohidrata (1).
Međutim, beta glukanima iz žitarica nedostaje posebna kemijska veza koju nalazimo u beta glukanima iz kvasaca i gljiva, β-(1-6) glikozidna veza. Upravo ona omogućava beta glukanima iz kvasaca i gljiva da djeluju na aktivaciju imuniteta ljudi i imunosan sustav (2).
Beta glukani se u našem organizmu vežu na makrofage, krvne stanice koje neki znanstvenici uspoređuju s PAC-MAN-om.
Makrofazi su „čistaći organizma“, oni poput PAC-MAN-a prepoznaju „uljeze“ u našem organizmu i potom ih „proždiru“ – tako uklanjaju strane čestice kao što su bakterije i virusi, ali i stanični otpad i odumrle stanice (3).
Dokazano je kako uzimanje preparata beta glukana dobivenih od kvasaca može smanjiti učestalost prehlade i respiratornih infekcija za 25%.
Taj je rezultat dobiven usporedbom pacijenata podijeljenih u dvije grupe – jedna je grupa dobivala placebo, a druga dodatak prehrani od 900 mg beta glukana na dan (4).
Pacijenti koji su se prehladili unatoč uzimanju beta glukana svejedno su prošli bolje, jer je kod njih prehlada bila kraća i slabijih simptoma. To potvrđuju i rezultati brojnih drugih istraživanja (5) (6) (7) (8).
Sličan učinak ima i na oboljele od gripe – olakšava simptome i skraćuje tijek bolesti (9) (10).
Prema najnovijim istraživanjima, beta glukan može utjecati i na manji broj oboljenja te na smanjenu smrtnost od gripe (11).
Doziranje Beta glukana
Kao što je već spomenuto, uzimanje dnevne doze od 900 mg beta glukana iz kvasca dokazano dovodi do smanjenja učestalosti respiratornih infekcija (4).
Većina dodataka prehrani formulirano je kao proizvodi u obliku kapsula od 100-500 mg beta glukana, što bi značilo da treba uzeti 1-3 kapsule dnevno, pola sata prije obroka.
Za odrasle se doza od 1275 mg dnevno smatra maksimalnom, ali u istraživanjima navedenim od strane Europske agencije za sigurnost hrane navodi se da ni veće doze nemaju značajnih nuspojava (12).
Nuspojave – ima li ih uopće?
Većina istraživanja ukazuje da ljudi odlično toleriraju proizvode s beta glukanima te da nema značajnih reakcija i nuspojava pri njihovom uzimanju (13), što potvrđuje i izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (14).
Moguće nuspojave su one koje se vežu uz povećan unos vlakana kod pacijenata koji nisu navikli na njihovu učestalu konzumaciju (15).
Radi se o mogućoj pojavi nadutosti, dijareje, konstipacije te abdominalnih grčeva, kratkotrajnog karaktera (6).
Kombiniranje s drugim preparatima
Studije su pokazale da kombinacija proizvoda s beta glukanima i vitaminom C bolje stimulira imunološki sustav u odnosu na korištenje tih preparata samostalno. Dolazi do efikasnije proizvodnje enzima koji organizam brane od štetnog učinka slobodnih radikala i oksidativnog stresa (16), (17).
Sinergijsko djelovanje s beta glukanom ima i vitamin D. Oba preparata djeluju imunomodulacijski tako što pospješuju djelovanje makrofaga, tj. staničnih čistaća. To su potvrdila i istraživanja koja pokazuju da je bolji odgovor imunološkog sustava u slučaju kad ih kombiniramo (18).
Dijabetes
Šećerna bolest je kronična bolest karakterizirana povećanom razinom glukoze u krvi, koja vremenom dovodi do komplikacija.
Neke od tih komplikacija su: poremećaj u metabolizmu masti i debljanje, povećana sklonost infekcijama, povećan kardiovaskularni rizik – rizik od srčanog i moždanog infarkta te brojne druge (19).
Kontrolom razine šećera u krvi smanjuje se vjerojatnost pojave komplikacija te se usporava njihovo napredovanje.
Da beta glukani mogu pomoći u reguliranju glukoze u krvi, potvrđuje i službena zdravstvena tvrdnja, autorizirana od strane EU (20).
Ta je tvrdnja utemeljena na provedenim znanstvenim istraživanjima, kojih danas ima preko 100 (21), (22).
Rezultati tih istraživanja pokazuju da dovoljnim unosom beta glukana dolazi do boljeg cijeljenja rana, bolje regulacije šećera u krvi, a time i manje učestalosti komplikacija (19).
Njihovo dugoročno uzimanje pokazalo se učinkovitijim u odnosu na kratkotrajnu uporabu (23).
Beta glukan i autoimune bolesti
Iako je potrebno još istraživanja, postavlja se hipoteza da beta glukan aktivacijom imuniteta može modificirati tijek autoimunih bolesti – u kojima tijelo imunološkim sustavom napada samo sebe.
Jedna od takvih bolesti je i Kronova.
Kronovu bolest karakterizira kronična upala gastrointestinalnog trakta od koje češće obolijevaju stanovnici razvijenih zemalja.
Liječenje je cjeloživotno pa se pokušavaju otkriti nove metode kojima bi se ublažio tijek bolesti.
Dodatni problem stvara i činjenica da nije otkriven točan uzrok bolesti, već je opće prihvaćeno mišljenje da se radi o među-djelovanju genetskih faktora i čimbenika okoliša koji dovode do upale.
Novije studije pokazuju da upalu pogoršava i disbalans probavnog mikrobioma (24).
Nađeno je da osobe s Kronovom bolesti u flori probavnog sustava imaju manjak „dobrih“ bakterija i manjak kvasca Saccharomyces cerevisiae (25).
Taj kvasac u nekim istraživanjima pokazuje blagotvoran učinak na smanjenje upalne komponente bolesti (26).
Izolacijom komponenata kvasca otkriveno je da upravo beta glukan iz kvasca igra ključnu ulogu u jačanju zaštitne barijere probavnog trakta i smanjenju upale (27–30).
