Menopauza je nezaobilazno razdoblje u životu žene, do kojeg dolazi slijedom fizioloških procesa u organizmu. Protekom vremena, nakon što funkcija reproduktivnog sustava žene postigne svoj vrhunac, kreće postupno slabljenje funkcije. Žene započinju svoj reproduktivni vijek s početnim brojem oocita (jajnih stanica koje se tijekom ovulacije oslobađaju iz jajnika)1. Broj oocita se smanjuje kako žena stari, te na kraju potpuno nestaju u menopauzi (prestankom ovulacije).
Tijekom ženinog života oslobodi se oko 400-500 jajašaca iz jajnika. Smanjivanjem broja oocita, počinju nepravilnosti menstrualnog ciklusa, što se počinje događati 6-7 godina prije menopauze (u periodu perimenopauze). Plodnost kod žene pada nakon 30 godine, a znatniji pad se uočava nakon 36 godine2.
Menopauza je period nakon 12 mjeseci od posljednje menstruacije. Prosječna dob ulaska u menopauzu je 51 godina. U menopauzi gotovo postupno prestaje lučenje spolnih hormona naročito estrogena. U perimenopauzi se smanjuje lučenje progesterona, dok estrogen ima fluktuirajući tj. nestabilni nivo.
Budući da gotova sva tkiva u ženinom organizmu imaju receptore za estrogen, dolazi do niza fizioloških promjena u organizmu. Uz menopauzu povezan je povećani rizik za pretilost, metabolički sindrom, kardiovaskularne bolesti i osteoporozu3. Također, povećava se rizik za razvoj demencije, te dolazi do promjena na urogenitalnom i vezivnom tkivu.
Kao posljedica ovih fiziološki promjena, javlja se i niz simptoma. Jedni od najčešćih su valunzi – navale vrućine i povezano noćno znojenje, nesanica, suhoća vaginalne sluznice i kože vanjskog intimnog područja, bolni mišići i zglobovi ali i psihološke promjena kao što su promjene raspoloženja, depresija, umor, poremećaj koncentracije.
Prema određenim studijama, valunzi pogađaju 75% žena u menopauzi.
Frekvencija i intenzitet valunga znatno varira od osobe do osobe. Isto tako, period kroz koji će se događati varira od par tjedana do niza, pa čak i desetaka godina.
Često fiziološke i psihološke promjene jedna drugu pojačavaju. Tako na primjer, nesanica može negativno utjecati na raspoloženje i koncentraciju. Stvara se negativna povratna sprega tzv. “začarani krug”.
Promjene do kojih dolazi u organizmu žene tijekom menopauze, mogu znatno utjecati na kvalitetu života. Ta promjena kvalitete života često dolazi naglo, tj. dočeka nas nespremne. Iako se u medijima i među stručnjacima sve više priča o tome, za razliku od nekada ranije, ipak simptomi menopauze nastupaju naglo. Uzrok tome je nagli pad nivoa estrogena u organizmu. Već kratko nakon posljednje menstruacije moguća je pojava novih simptoma ili intenziviranje postojećih.
U ovom početnom period kada se žena suočava s promjenama u organizmu, važno je da ima podršku. Podrška, razumijevanja i spremnost na razgovor sa strane članova obitelji je veoma važna. Osim toga, prijatelji također imaju važnu ulogu. U slučaju da navedeno nije dovoljno, preporučuje se potražiti stručnu pomoć za prevladavanje psiholoških izazova tog razdoblja u životu. Žene su često prisiljene promijeniti svoje ustaljene obrasce ponašanja, gdje su pokušavale svima osigurati što im je potrebno, a najmanje sebi. Sada se nalaze u situaciji da moraju više brige posvetiti sebi, da bi kvalitetu svojeg života održali na što većem nivou. Nije rijetkost da je za prihvaćanje te promjene i ustaljenih obrazaca ponašanja potrebna potpora u vidu psihoterapije. Utjehu mogu pružiti i razne udruge ili grupe osoba koje se nalaze u sličnoj situacije, gdje se izmjenjuju iskustva te dobiva dojam zajedništva. Važno je osvijestiti da osoba ne bi trebala prolaziti sama kroz tegobe koje donosi to razdoblje, nego što više kvalitetno komunicirati. Tako se umanjuje stresni aspekt.
Zdrava prehrana je uvijek dobar temelj za održavanje zdravlja, pa tako vrijedi i za razdoblje menopauze. Važno je napomenuti da u menopauzi često dolazi do povišenja vrijednosti kolesterola u krvi, te povećanog rizika od razvoja inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa II, gubitka mišićne mase što uz slabljenje koštane mase dovodi do većeg rizika za razvoj osteoporoze.
Unos zasićenih masnih kiselina ne bi trebao prelaziti 10% ukupnog unosa energije. Preporučuje se postići zamjenom polinezasićenim masnim kiselinama u prehrani. Unos omega-3 masnih kiselina hranom, uključujući eikozapentaensku kiselinu (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA), iznimno je važan. Sastav masnih kiselina u prehrani (zasićene masne kiseline, transmasne kiseline) utječe na razinu kolesterola u serumu više od unosa kolesterola u prehrani. Uz sve to, preporučuje se unos dijetalnih vlakana od 30-45 g/dan, uglavnom konzumiranjem cjelovitih žitarica. Vlakna se mogu unositi dodatno i kroz dodatke prehrani, najčešće u obliku praha zbog doziranja. Preporučuje se konzumiranje najmanje 400 g povrća i voća dnevno prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)4.
Poželjno je povećati unos proteina, što se pozitivno odražava na postotak mišićne mase.
Vitamini B skupine igraju važnu ulogu u menopauzi. Oni imaju temeljnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata i funkcioniranju živčanog sustava. Adekvatan unos vitamina B značajno smanjuje razinu homocisteina u serumu. Visoke razine homocisteina također su povezane s osteoporozom i povećanim rizikom od prijeloma kostiju.
U prevenciji i liječenju kognitivne disfunkcije i smanjenja kognitivnih funkcija, koji su česte tegobe u menopauzi, iznimno je važna odgovarajuća opskrba vitaminima B skupine. Uravnotežen unos vitamina B, stoga, igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja u menopauzi. Tome pridonosi i mikrobiom s odgovarajućom biološkom raznolikošću i sastavom5.
Vitamin D i Cink doprinose održavanju normalnih kostiju. Vitamin E je jak antioksidans, što povoljno utječe na regulaciji oksidativnog stresa na staničnom nivou.
Osim vitamina i minerala, važna je i suplementacija ciljanim biljnim ekstraktima, koji mogu povoljno utjecati na smanjenje neugodnih simptoma i na poboljšanje kvalitete života.
Hmelj (Humulus lupulus) ima brojne zdravstvene koristi, osobito za žene u menopauzi. Njegova ljekovita svojstva dolaze od fitoestrogena – biljnih spojeva koji oponašaju djelovanje estrogena, čiji pad u menopauzi uzrokuje mnoge neugodne simptome. Hmelj sadrži 8-prenilnaringenin, jedan od najsnažnijih poznatih fitoestrogena, koji može pomoći u smanjenju valunga, noćnog znojenja i drugih simptoma povezanih s hormonskim promjenama.
Ekstrakt soje (Glycine max) često se koristi u suplementima za menopauzu jer sadrži izoflavone, biljne fitoestrogene koji mogu djelovati slično estrogenu i pomoći u ublažavanju simptoma menopauze. Suplementi sa sojinim izoflavonima mogu pomoći smanjiti valunge, noćno znojenje, i podržati zdravlje kostiju i zglobova.
Izoflavoni crvene djeteline (Trifolium pratense) biljni su fitoestrogeni koji mogu pomoći u ublažavanju vazomotornih simptoma menopauze, poput valunga i noćnog znojenja, smanjujući njihov intenzitet i učestalost. Kliničke studije sugeriraju da suplementacija izoflavonima crvene djeteline može imati blago do umjereno djelovanje na menopauzalne simptome, uz potencijalne koristi za zdravlje kostiju i kardiovaskularni sustav. Iako se smatra sigurnom za većinu žena, preporučuje se konzultacija s liječnikom prije korištenja, osobito kod osoba s hormonski osjetljivim bolestima7.
Sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus) može pomoći ženama u menopauzi smanjujući umor, stres i poboljšavajući kognitivne funkcije. Njegova adaptogena svojstva pomažu u regulaciji hormona i jačanju imunološkog sustava.
Konopljika (Vitex agnus-castus) može pomoći u menopauzi reguliranjem hormonalne ravnoteže, posebno povećanjem razine progesterona. Pomaže u ublažavanju simptoma poput valunga, promjena raspoloženja i nesanice.
Matičnjak (Melissa officinalis) može pomoći u ublažavanju nesanice u menopauzi zbog svojih umirujućih i blago sedativnih svojstava. Djeluje na smanjenje anksioznosti, stresa i poboljšava kvalitetu sna. Rezultati studije7 iz su pokazali da se M. officinalis L. može preporučiti za poboljšanje kvalitete života žena u menopauzi s poremećajem spavanja.
Hormonska terapija estrogenima ili u kombinaciji s progestogenima jedan je od najčešće korištenih tretmana za valunge; međutim, primijećeno je da ima i štetne učinke, budući da hormoni djeluju na cijeli organizam. Važna je procjena rizika i omjer pozitivnog i negativnog učinka. Propisivanje hormonalne terapije je isključivo u nadležnosti liječnika.
Redovito tjelovježba može olakšati simptome naročito one povezane sa stresom ili pretilošću, te gubitkom mišićne mase.
Za gubitak mišićne mase, posebno se preporučuje trening snage. Rezultati studija su pokazali poboljšanje snage nogu i dna zdjelice, gustoće kostiju, poboljšane metaboličke i hormonalne promjene, otkucaje srca i krvni tlak te smanjeni intenzitet valunga. Što se tiče odgovarajuće vrste treninga snage, dokazi su još uvijek nejasni s obzirom na to da se iste koristi postižu različitim vrstama vježbi. Važno je samo da trening bude pod nadzorom stručne osobe8.
Također, pokretljivost je veoma važna, pa se preporučuje redovito raditi vježbe istezanja.
Jedna od čestih pojava je mišićno-koštani sindrom menopauze, za čije ublažavanje je također važna prilagođena tjelovježba.
Ako govorimo o svakodnevnom stresu i nesanici, redovita lagana tjelovježba npr. šetnja ili ples, imaju pozitivan učinak. Potrebno je izbjegavati trening jačeg intenziteta u kasnijim večernjim satima, jer to može negativno utjecati na kvalitetu sna.
Životno razdoblje žene koje nastupa početkom menopauze, vrlo često sa sobom nosi potrebu za prilagodbom životnog stila. Sve promjene koje se događaju u organizmu zahtijevaju više pažnje usmjerene na vlastite potrebe i više njege, da bi se održala kvaliteta života.
Cilj je pronaći novu ravnotežu između obaveza i aktivnosti koje „pune“ baterije pozitivnom energijom. Jedan od važnih faktora na koji treba obratiti pažnju je svakodnevni stres. Estrogen igra zaštitnu ulogu u regulaciji odgovora na stres utječući na neurotransmitere poput serotonina i dopamina. Kako razina estrogena pada tijekom menopauze, sposobnost učinkovitog upravljanja stresom može se smanjiti.
Niske razine estrogena također mogu disregulirati os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHA), što dovodi do povećane osjetljivosti na stres.
Menopauza može dovesti do promjena u obrascima lučenja kortizola. Neke žene imaju povećanu razinu kortizola u tom razdoblju.
Što može pomoći umanjiti negativan utjecaj stresa na organizam i povećati otpornost na stres:
Rođena u Splitu 1972. Diplomirala na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu u Zagrebu i nakon toga završila postdiplomski specijalistički studij. Profesionalni put je krenuo iz ljekarne, gdje je spoznala da su dodaci prehrani i drugi pripravci za samoliječenje nešto čime se želi baviti. Nakon 25 godina rada u razvoju novih proizvoda u kategoriji dodataka prehrani, otvara svoju tvrtku Darmell d.o.o. U sklopu djelatnosti tvrtke objavljuje međunarodni B2B Nutramedics&Cosmetic digitalni časopis, piše tekstove za farmaceutske publikacije npr. InPharma. Osim toga, radi B2B konzultacije na području dodataka prehrani (razvoj, regulativa, razvoj poslovanja). Najnoviji projekt su 4D Darmell edukacije za opću populaciju na temu poboljšanja zdravlja i samoliječenja. https://darmell-savjetovaliste.com/
Članci autoraS našeg bloga
Kurkuma ima svestranu primjenu zbog svoje žute boje i bogatog zemljanog okusa te se koristi kao dodatak jelima i pićima, kao bojilo i kao sastojak kozmetike, no prava vrijednost kurkume leži u njezinim brojnim zdravstvenim prednostima.
Urinarne infekcije (infekcije mokraćnog sustava) spadaju u jedan od najčešćih zdravstvenih tegoba. Mogu se javiti u oba spola, no češće se javljaju kod ženskog spola upravo zbog anatomije ženskog mokraćnog sustava.
Otkrijte tajne ulja jetre morskog psa u tradicionalnoj skandinavskoj medicini i njegove potencijalne učinke u medicini.
Otkrijte sve o ketozi - metaboličkog stanja s visokim koncentracijama ketonskih tijela u krvi. Upoznajte potencijalne prednosti i opasnosti ovog stanja te kako može utjecati na vaše zdravlje.
