Probiotici kao saveznici zdravlja: Kada i kako ih koristiti?

Probiotici su hrana i/ili dodaci koji sadrže nepatogene mikroorganizme kao što su bakterije i kvasci koji koloniziraju crijeva i potencijalno mogu donijeti brojne zdravstvene benefite.

Daria Šurić, Hug Your Life autor
Daria Šurić, mag.pharm., univ.mag. pharm. fitofarmacije s dijetoterapijomautor

Što su zapravo probiotici?

Područje probiotika privuklo je značajnu pozornost posljednjih godina. Sve je više znanstvenih dokaza koji upućuju na to da ti korisni mikroorganizmi mogu igrati ključnu ulogu u održavanju i promicanju različitih aspekata ljudskog zdravlja. Pokazalo se da probiotici nude širok raspon korisnih učinaka na zdravlje, uključujući poboljšanje zdravlja crijeva, poboljšanje imunološkog odgovora organizma, smanjenje nivoa kolesterola u serumu, poboljšanje simptoma alergija pa čak i pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Probiotici su hrana i/ili dodaci koji sadrže nepatogene mikroorganizme kao što su bakterije i kvasci koji koloniziraju crijeva i potencijalno mogu donijeti brojne zdravstvene benefite.

Definiciju koja se trenutačno koristi dala je Organizacija za hranu i poljoprivredu Svjetske zdravstvene organizacije Ujedinjenih naroda, prema kojoj se probiotici redefiniraju kao “živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama, daju zdravstvenu korist domaćinu”. Definicija se može prilagoditi naglašavanjem da blagotvorni učinak imaju mikroorganizmi “kada se konzumiraju u odgovarajućim količinama kao dio hrane ili dodataka prehrani”1.

 

Zašto su probiotici sve popularniji?

Probiotici su postali neizostavan dio moderne medicine i sve se češće preporučuju kao prirodna metoda prevencije određenih zdravstvenih problema. Iako su daljnja istraživanja o probioticima i njihovom utjecaju na organizam u tijeku, do sada je poznato da igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog sustava, imunološkog sustava te intimnog zdravlja žena. Primjerice, probiotici se redovno preporučuju ženama za održavanje uravnotežene vaginalne flore i prevenciju infekcija poput kandidijaze. No, postoje i mnoge druge situacije u kojima probiotici mogu biti od pomoći2.

Važno je napomenuti da je nedavni napredak u istraživanju mikrobioma i mikrobiote otvorio nove puteve za istraživanje terapijskog potencijala probiotika.

Probiotici kao pomoć kod proljeva

Putnički proljev

Putnički proljev je česta pojava kod osoba koje putuju, neovisno o destinaciji. Između 10 % i 40 % putnika dobije proljev. Promjena prehrane, kvaliteta vode i higijenski uvjeti mogu dovesti do crijevnih tegoba, koje često kvare planove i otežavaju uživanje u putovanju. Dodatni faktori na putovanjima, poput stresa, konzumacija lijekova, pad imuniteta, mogu dodatno poremetiti zaštitnu crijevnu mikrofloru, čineći putnike osjetljivima na proljev.

Stopa pojavljivanja najveća je za putnike iz razvijenih zemalja koji posjećuju zemlju u razvoju. Djeca su posebno izložena riziku. Putnički proljev se obično razvije zbog konzumiranja kontaminirane  hrane i vode. Većina slučajeva posljedica je bakterijskog patogena, obično Escherichia coli, a javlja se u prvih nekoliko dana nakon dolaska u stranu zemlju. Dehidracija je najčešća komplikacija.

Učinkovitost probiotika u prevenciji i liječenju putničkog proljeva posljednjih godina dobiva sve veću pozornost. Probiotici su procijenjeni i proučavani kako bi se razumjelo kako modificiraju crijevnu mikrofloru. Ove studije su otkrile da probiotici značajno sprječavaju i/ili liječe gastrointestinalne poremećaje.

Na temelju sustavnog pregleda i metaanalize, specifični probiotički sojevi, uključujući L. acidophilus, L. rhamnosus, L. fermentum, S. cerevisiae i S. boulardii, mogu spriječiti putnički proljev3.

Probiotike u svrhu prevencije putničkog proljeva preporučuje se početi piti barem pet dana prije planiranog putovanja. Također, nastaviti uzimati tijekom putovanja, a u slučaju prvih simptoma proljeva na putovanju, nastaviti piti povećanu dozu. U slučaju težih oblika javiti se liječniku zbog mogućih potreba za terapijom lijekovima i rehidracijom putem infuzijske otopine.

Probiotik je dokazani saveznik u smanjenju rizika od putničkog proljeva, jer pomaže u jačanju crijevne mikroflore, čime se organizam lakše bori protiv štetnih bakterija i virusa koji uzrokuju ovu neugodnu pojavu.

 

Ostale gastrointestinalne bolesti

Istraživanja efikasnosti probiotika kod sindroma iritabilnog crijeva sugeriraju poboljšanje probavnog tranzita, konzistencije stolice i učestalosti pražnjenja crijeva.

Dokazi upućuju na to da probiotici mogu povećati učinkovitost eradikacije Helicobacter pylori u bolesnika s čirom na želucu kada se koriste uz antibiotike. .

Nova istraživanja sugeriraju da probiotici mogu biti korisni u liječenju nealkoholne masne bolesti jetre te jetrene encefalopatije, pri čemu meta-analize pokazuju smanjenje učestalosti ove komplikacije kod bolesnika s cirozom.

Promjena vrste prehrane

Probiotici mogu pomoći u regulaciji pražnjenja crijeva tijekom promjene plana prehrane. Kada promijenite svoju prehranu – bilo povećanjem unosa vlakana, prelaskom na zdraviju hranu ili isprobavanjem novih kuhinja – vašem crijevnom mikrobiomu treba vremena da se prilagodi. Ova prilagodba ponekad može dovesti do probavnih problema kao što su zatvor, nadutost ili proljev.

Probiotici djeluju tako da uravnotežuju crijevnu floru, podržavaju probavu i poboljšavaju konzistenciju stolice. Pomažu u učinkovitijoj razgradnji hrane, smanjuju nelagodu i potiču redovito pražnjenje crijeva. Određeni sojevi, poput Lactobacillus i Bifidobacterium, posebno su učinkoviti u sprječavanju proljeva ili zatvora koji se mogu pojaviti zbog promjena u prehrani.

Uključivanje probiotika za regulaciju crijeva uz modifikacije prehrane može olakšati prijelaz na novu vrstu prehrane i podržati dugoročno zdravlje crijeva.

Godišnji odmor

Godišnji odmor često znači opuštanje i uživanje u hrani i piću više nego inače. Prejedanje, konzumacija masnije hrane, alkohola i slatkiša može dovesti do probavnih smetnji, uključujući putni proljev. Zato sve više stručnjaka preporučuje preventivno uzimanje probiotika za proljev prije i tijekom godišnjeg odmora kako bi se smanjio rizik od probavnih problema i omogućilo nesmetano uživanje u odmoru. Preporuka je u “putnoj ljekarni” uvijek imati proizvod s probioticima.

Probiotici uz antibiotike

Blage ili teške epizode proljeva česte su nuspojave antibiotske terapije jer normalna mikroflora bude uništena djelovanjem antibiotika, čime se potiče prekomjerni rast oportunističkih ili patogenih sojeva. To može rezultirati proljevom, nadutošću i općim osjećajem nelagode u probavnom sustavu i utjecati na suradljivost pacijenata u provođenju antibiotske terapije. Spektar tegoba može varirati od proljeva bez abnormalnosti sluznice do pseudomembranoznog kolitisa. To je teški oblik proljeva povezanog s antibioticima (uzrokovan Clostridium difficile, čiji se citotoksični sojevi mogu pojaviti nakon primjene antibiotika)2.

Uzimanje probiotik uz antibiotik može pomoći u očuvanju zdrave crijevne flore i sprječavanju nuspojava antibiotika. Stručnjaci preporučuju uzimanje probiotika najmanje dva sata nakon antibiotika kako bi se osiguralo njihovo djelovanje.

 

Kako nam još probiotici mogu pomoći?

Stres i crijeva – dvosmjerna komunikacija

Stres ima značajan utjecaj na probavni sustav i može dovesti do problema poput iritabilnog crijeva, zatvora ili proljeva. Probiotici mogu olakšati probavne smetnje povezane sa stresom. Osim toga, istraživanja sugeriraju da bi regulacija zdravlja crijeva, posebno putem probiotika, moglo pomoći u upravljanju stresom. Crijeva i mozak usko su povezani, a određeni probiotici mogu podržati mentalno blagostanje smanjenjem hormona stresa poput kortizola. Djeluju tako da uravnotežuju crijevne bakterije, utječu na kemikalije u mozgu i reguliraju upalu. To čini probiotike perspektivnom opcijom za ublažavanje stresa, tjeskobe, pa čak i depresije10,11.

 

Laktoza intolerancija

Intolerancija na laktozu je genetski uvjetovan nedostatak beta-galaktozidaze koji rezultira nemogućnošću hidrolize laktoze u monosaharide glukozu i galaktozu. Po dolasku u debelo crijevo, neprobavljena laktoza se razgrađuje bakterijskim enzimima, što dovodi do osmotskog proljeva. Stečeni, obično reverzibilni, uzroci nedostatka beta-galaktozidaze uključuju radioterapiju zdjelice koja oštećuje sluznicu, kao i infekciju rotavirusom koji inficira stanice koje proizvode laktazu i sindrom kratkog crijeva. Osobe s intolerancijom na laktozu razvijaju proljev, nelagodu u trbuhu i nadutost nakon konzumacije mlijeka ili mliječnih proizvoda. Poboljšanje metabolizma laktoze je navodna zdravstvena korist koja se pripisuje probioticima i čini se da uključuje određene sojeve više od drugih i u određenim koncentracijama. Budući da su određeni pojedinci pozitivno reagirali na suplementaciju probiotikom, trebalo bi ih trebali razmotriti kao terapijsku alternativu2,5 uz enzim laktazu.

Oporavak nakon bolesti

Nakon virusnih ili bakterijskih infekcija koje utječu na probavni sustav, probiotik može ubrzati oporavak crijevne flore i smanjiti trajanje probavnih smetnji, te osnažiti imunitet.

Održavanje zdravlja kože

Istraživanja pokazuju da postoji povezanost između zdravlja crijeva i kože. Probiotik može pomoći u smanjenju simptoma kožnih problema poput akni6,7, ekcema i psorijaze8, jer utječe na regulaciju upalnih procesa u organizmu.

Probiotici kod pretilosti i dijabetesa

Istraživanja pokazuju da poremećaji u sastavu crijevne mikrobiote mogu poremetiti njezinu funkciju i poboljšati crijevnu barijeru, što rezultira kroničnom upalom niskog stupnja. S pojavom upale, učinci su značajni za masnoću domaćina, kao i za inzulinsku rezistenciju. Iz tog razloga, temeljna uloga crijevnih mikrobioma u regulaciji apetita i rezultirajući učinak na pretilost sada su jasni, a studije pokazuju da probiotici mogu pridonijeti gubitku težine i poboljšanju kardiometaboličkih parametara9.

Zaključak

Probiotici nisu samo trend u modernoj medicini, već ključan faktor u očuvanju zdravlja probavnog sustava i općeg blagostanja. Njihova primjena u prevenciji probavnih problema, posebice tijekom putovanja, promjena prehrane, godišnjih odmora i uz antibiotike, čini ih vrijednim dodatkom svakodnevnoj rutini.

Osim toga, probiotici mogu biti korisni i u borbi protiv stresa, tijekom oporavka od bolesti te za poboljšanje zdravlja kože.

Važno je birati kvalitetan proizvod s jasno naznačenom dozom i stabilnim sojevima te se informirati kod pouzdanih proizvođača.

Uvrštavanjem kvalitetnog probiotika u svakodnevicu ulažemo u zdravlje koje počinje iznutra.

Daria Šurić, Hug Your Life autor
Daria Šurić, mag.pharm., univ.mag. pharm. fitofarmacije s dijetoterapijomautor

Rođena u Splitu 1972. Diplomirala na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu u Zagrebu i nakon toga završila postdiplomski specijalistički studij. Profesionalni put je krenuo iz ljekarne, gdje je spoznala da su dodaci prehrani i drugi pripravci za samoliječenje nešto čime se želi baviti. Nakon 25 godina rada u razvoju novih proizvoda u kategoriji dodataka prehrani, otvara svoju tvrtku Darmell d.o.o. U sklopu djelatnosti tvrtke objavljuje međunarodni B2B Nutramedics&Cosmetic digitalni časopis, piše tekstove za farmaceutske publikacije npr. InPharma. Osim toga, radi B2B konzultacije na području dodataka prehrani (razvoj, regulativa, razvoj poslovanja). Najnoviji projekt su 4D Darmell edukacije za opću populaciju na temu poboljšanja zdravlja i samoliječenja. https://darmell-savjetovaliste.com/

Članci autora

Izvori

  1. Hotel AC, Cordoba A. Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic acid bacteria. Prevention. 2001 Oct 1;5(1):1-0.
  2. Kechagia, M., Basoulis, D., Konstantopoulou, S., Dimitriadi, D., Gyftopoulou, K., Skarmoutsou, N., & Fakiri, E. M. (2013). Health benefits of probiotics: a review. ISRN nutrition, 2013, 481651. https://doi.org/10.5402/2013/481651
  3. Leung, A. K. C., Leung, A. A. M., Wong, A. H. C., & Hon, K. L. (2019). Travelers’ Diarrhea: A Clinical Review. Recent patents on inflammation & allergy drug discovery, 13(1), 38–48. https://doi.org/10.2174/1872213X13666190514105054
  4. Alharbi, B. F., & Alateek, A. A. (2024). Investigating the influence of probiotics in preventing Traveler’s diarrhea: Meta-analysis based systematic review. Travel medicine and infectious disease, 59, 102703. https://doi.org/10.1016/j.tmaid.2024.102703
  5. Leis, R., de Castro, M. J., de Lamas, C., Picáns, R., & Couce, M. L. (2020). Effects of Prebiotic and Probiotic Supplementation on Lactase Deficiency and Lactose Intolerance: A Systematic Review of Controlled Trials. Nutrients, 12(5), 1487. https://doi.org/10.3390/nu12051487
  6. Sánchez-Pellicer P, Navarro-Moratalla L, Núñez-Delegido E, Ruzafa-Costas B, Agüera-Santos J, Navarro-López V. Acne, Microbiome, and Probiotics: The Gut–Skin Axis. Microorganisms. 2022; 10(7):1303. https://doi.org/10.3390/microorganisms10071303
  7. Rinaldi, F., Marotta, L., Mascolo, A., Amoruso, A., Pane, M., Giuliani, G., & Pinto, D. (2022). Facial Acne: A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Study on the Clinical Efficacy of a Symbiotic Dietary Supplement. Dermatology and therapy, 12(2), 577–589. https://doi.org/10.1007/s13555-021-00664-z
  8. Navarro-López, V.; Martínez-Andrés, A.; Ramírez-Boscá, A.; Ruzafa-Costas, B.; Núñez-Delegido, E.; Carrión-Gutiérrez, M.A.; Prieto-Merino, D.; Codoñer-Cortés, F.; Ramón-Vidal, D.; Genovés-Martínez, S.; et al. Efficacy and safety of oral administration of a mixture of probiotic strains in patients with psoriasis: A randomized controlled clinical trial. Acta Derm. Venereol. 2019, 99, 1078–1084.
  9. Elaine Patterson, Paul M Ryan, John F Cryan, Timothy G Dinan, R Paul Ross, Gerald F Fitzgerald, Catherine Stanton, Gut microbiota, obesity and diabetes, Postgraduate Medical Journal, Volume 92, Issue 1087, May 2016, Pages 286–300, https://doi.org/10.1136/postgradmedj-2015-133285
  10. Naveed, M., Zhou, Q. G., Xu, C., Taleb, A., Meng, F., Ahmed, B., Zhang, Y., Fukunaga, K., & Han, F. (2021). Gut-brain axis: A matter of concern in neuropsychiatric disorders…!. Progress in neuro-psychopharmacology & biological psychiatry, 104, 110051. https://doi.org/10.1016/j.pnpbp.2020.110051
  11. Clapp, M.; Aurora, N.; Herrera, L.; Bhatia, M.; Wilen, E.; Wakefield, S. Gut Microbiota’s Effect on Mental Health: The Gut-Brain Axis. Clin. Pract. 2017, 7, 987. https://doi.org/10.4081/cp.2017.987

S našeg bloga

Povezani članci

Newsletter

Prijavite se na Newsletter i ostvarite 15% popusta na prvu kupovinu. Budite informirani o aktualnim akcijama i novostima. Popust ne vrijedi na snižene proizvode.