Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je endokrini (hormonski povezani) poremećaj koji pogađa velik broj žena u reproduktivnoj dobi. Procjenjuje se da zahvaća od 3 do 10% populacije, ovisno o primijenjenim dijagnostičkim kriterijima.

PCOS karakterizira višak androgena (npr. visok testosteron, muški uzorak rasta dlaka na tijelu) i/ili disfunkcija jajnika koja se manifestira kao neplodnost, ciste na jajnicima ili neredovita menstruacija.

Složeni uzroci PCOS-a uključuju genetske i epigenetske čimbenike, probleme hipotalamus-hipofiza-jajnik-osovina te kroničnu upalu niskog intenziteta, što sve doprinosi raznolikim kliničkim znakovima. Ova složena interakcija često dovodi do ciklusa u kojem inzulinska rezistencija pogoršava hiperandrogenizam, što otežava dijagnozu i liječenje. Zbog ove složenosti, terapijske strategije obično nastoje ispraviti ove temeljne hormonske i metaboličke probleme, pri čemu dodaci prehrani dobivaju značaj kao korisna dodatna terapija.

Kako se postavlja dijagnoza PCOS-a?

Simptomi PCOS-a akne i koža

Dijagnoza PCOS-a obično se temelji na ispunjavanju barem dva od tri kriterija:

1. anovulacija ili oligo-ovulacija (izostanak ili vrlo rijetke menstruacije)

2. višak androgena i

3. male cistama slične izrasline na barem jednom od jajnika, uz isključene druge moguće uzroke tih čimbenika (npr. Cushingov sindrom, disfunkcija štitnjače,  hiperprolaktinemija)

Mnoge žene koje se suočavaju s PCOS-om istodobno osjećaju umor, jače PMS simptome, poteškoće s tjelesnom težinom, akne, gubitak kose ili neredovite menstruacije. Riječ je o stanju koje zahvaća cijeli organizam, pa je zato u pristupu važno sagledati i hormone, metabolizam, razinu upale, ali i kvalitetu sna, prehranu i životne navike. Istraživanje je pokazalo da adolescentkinje s PCOS-om imaju trostruko veći rizik od razvoja metaboličkog sindroma u usporedbi sa zdravim adolescenticama.

Upravo zbog toga sve se više pažnje usmjerava na nutrijente koji mogu poduprijeti ključne procese u tijelu: osjetljivost na inzulin, ovulaciju, regulaciju ciklusa i smanjenje oksidativnog stresa. Najistraženiji među njima su mio-inozitol, D-chiro-inozitol, aktivni folat (L-5-MTHF) te snažni antioksidativni kofaktori poput N-acetilcisteina (NAC), alfa-lipoične kiseline, koenzima Q10, melatonina i selena.

Inzulinska rezistencija i PCOS: kako jedan poremećaj potiče drugi

Policistični jajnici ilustracija ciste

Kod mnogih žena je upravo inzulinska rezistencija početna točka koja pokreće lanac hormonalnih promjena. Kada stanice slabije reagiraju na inzulin, gušterača ga luči još više kako bi nadoknadila smanjeni učinak. Taj povišeni inzulin stimulira jajnike na proizvodnju androgena (testosterona), a upravo to dovodi do nepravilnih ciklusa, izostanka ovulacije, akni i pojačane dlakavosti.

Uz to, kronično povišen inzulin otežava mršavljenje i potiče nakupljanje abdominalnog masnog tkiva — još jedan čimbenik koji može dodatno pogoršati PCOS simptome zbog toga što je to masno tkivo metabolički aktivno.

Zato pristup koji istodobno cilja i regulaciju glukoze i ravnotežu hormona daje najbolje rezultate.

Inozitoli — prirodna podrška hormonskoj i metaboličkoj ravnoteži

Sinergijska kombinacija mio-inozitola i D-chiro-inozitola u fiziološkom omjeru pokazala je superiornu učinkovitost u vraćanju funkcije jajnika i poboljšanju metaboličkih parametara u usporedbi s bilo kojim izomerom samostalno.

Mio-inozitol i D-chiro-inozitol dva su prirodna spoja koja sudjeluju u inzulinskoj signalizaciji. Kod žena s PCOS-om često je narušen prirodni omjer ovih dvaju oblika, što može dodatno pogoršati inzulinsku rezistenciju i otežati ovulaciju.

Zašto je omjer 40:1 ključan?

Inozitoli u omjeru 40:1

Optimalna doza i specifični omjeri mio-inozitola i D-chiro-inozitola su ključni faktori, jer neravnoteža može potencijalno pogoršati inzulinsku rezistenciju umjesto da je ublaži. Konkretno, promijenjeni omjer mio-inozitola i D-chiro-inozitola u tkivima jajnika povezan je s patogenezom PCOS-a, što naglašava važnost ponovnog uspostavljanja fiziološke ravnoteže kroz suplementaciju. Stoga je precizna titracija ovih izomera ključna za oponašanje unutarstaničnih koncentracija potrebnih za vraćanje pravilne funkcije inzulina.

Istraživanja pokazuju da je omjer 40:1 (mio-inozitol: D-chiro-inozitol) najučinkovitiji jer najvjernije oponaša fiziološki odnos u ljudskom tijelu. U tom se omjeru inozitoli povezuju s:

•        poboljšanjem osjetljivosti na inzulin

•        smanjenjem razine androgena (muških hormona)

•        poboljšanjem kvalitete ovulacije

•        urednijim i predvidljivijim menstrualnim ciklusima

•        boljom funkcijom jajnika

Zbog toga su inozitoli danas među najistraženijim prirodnim nutrijentima u području PCOS-a, ovulacije i plodnosti.

Aktivni folat L-5-metiltetrahidrofolat (L-5-MTHF) i njegova uloga u reproduktivnom i hormonskom zdravlju

Slika za PCOS clanak

Osim inozitola, drugi nutritivni kofaktori poput L-5-metiltetrahidrofolata (L-5-MTHF) sve su više prepoznati po svom potencijalu za rješavanje metaboličkih poremećaja kod PCOS-a. Ovaj aktivni oblik folata ima ključnu ulogu u metabolizmu jednog ugljika, koji je ključan za sintezu, popravak i metilaciju DNA, procese koji često imaju poremećaj kod osoba s inzulinskom rezistencijom i PCOS-om.

Aktivni folat (L-5-MTHF) oblik je folata koji tijelo može odmah iskoristiti, bez potrebe za dodatnim enzimskim pretvorbama. To je posebno važno za žene koje imaju varijante MTHFR gena, zbog kojih običnu folnu kiselinu slabije pretvaraju u njezin aktivni oblik. Čak 30–50 % žena može imati neku varijantu MTHFR gena koja djelomično utječe na pretvorbu folne kiseline, dok manji postotak (10–15 %) ima značajno smanjenu funkciju enzima.

L-5-MTHF važan je za:

•        pravilnu diobu stanica

•        sintezu i popravak DNA

•        regulaciju homocisteina (često povišenog kod PCOS-a)

•        zdravu funkciju jajnika

•        stabilniji i redovitiji menstrualni ciklus

•        epigenetsku regulaciju hormona i metabolizma

Zbog svoje uloge u metilaciji i staničnoj funkciji, aktivni folat sve se češće koristi kao dio nutritivne strategije kod žena s PCOS-om, inzulinskom rezistencijom i metaboličkim disbalansom.

Antioksidativni nutrijenti koji štite stanice jajnika i podržavaju ovulaciju

Oksidativni stres jedan je od najčešćih, ali često zanemarenih mehanizama u razvoju PCOS-a. Jajna stanica iznimno je osjetljiva na oksidativna oštećenja, a kronična upala i metabolički stres dodatno otežavaju ovulaciju.

Slika za PCOS clanak

N-acetilcistein (NAC)

NAC povećava razinu glutationa, najvažnijeg antioksidansa u tijelu. Istraživanja pokazuju da može poboljšati osjetljivost na inzulin, smanjiti upalne procese te pridonijeti urednijoj ovulaciji.

Alfa-lipoična kiselina (ALA)

Ovaj univerzalni antioksidans djeluje i u masnom i u vodenom okolišu. Podupire regulaciju glukoze i smanjuje inzulinsku rezistenciju, a često se koristi zajedno s inozitolima zbog sinergijskog učinka. Pregled dosadašnjih znanstvenih istraživanja pokazuje da alfa-lipoična kiselina (ALA) predstavlja vrijednu terapijsku opciju u podršci ženama s PCOS-om, osobito onima kod kojih je naglašena metabolička komponenta sindroma. PCOS je izrazito složeno stanje, a ALA se ističe upravo zbog svojeg višestrukog djelovanja – protuupalnog, antioksidativnog i inzulin-senzibilizirajućeg.

Posebno zanimljivi rezultati postižu se kada se ALA kiselina kombinira s mio-inozitolom. Ta kombinacija pokazuje sinergijski učinak u poboljšanju inzulinske rezistencije, što je osobito važno kod žena s PCOS-om koje imaju prekomjernu tjelesnu masu ili pozitivnu obiteljsku anamnezu za dijabetes tipa 2. Kod ovih žena metabolički disbalans često je dominantna značajka PCOS-a, pa upravo ciljanje inzulinske osjetljivosti donosi najveću korist.

Ipak, djelovanje ALA kiseline ne zaustavlja se isključivo na metabolizmu. Kada se koristi u kombinaciji s mio-inozitolom, primijećeni su i povoljni učinci na hormonski obrazac, uključujući poboljšanje redovitosti menstrualnog ciklusa i ritma ovulacije. To sugerira da metaboličko poboljšanje može imati posredan pozitivan učinak i na reproduktivnu funkciju.

Koenzim Q10

Znanstveni dokazi potvrđuju važnu ulogu koenzima Q10 (CoQ10) u nutritivnoj podršci ženama s PCOS-om. Sustavna analiza i meta-analiza devet randomiziranih kontroliranih studija, koja je obuhvatila ukupno 1.021 pacijenticu, pokazala je da suplementacija CoQ10 može značajno poboljšati inzulinsku rezistenciju, uključujući smanjenje HOMA-IR indeksa, inzulina natašte i glukoze u plazmi. Osim metaboličkih učinaka, zabilježeni su i povoljni pomaci u hormonskom profilu, s porastom FSH-a i smanjenjem testosterona, kao i poboljšanje lipidnog statusa, uključujući snižene vrijednosti triglicerida, ukupnog i LDL kolesterola te porast HDL kolesterola. Važno je istaknuti da tijekom istraživanja nisu zabilježene klinički značajne nuspojave, što upućuje na dobar sigurnosni profil CoQ10. Ovi rezultati potvrđuju da koenzim Q10 može imati vrijednu ulogu u cjelovitom pristupu PCOS-u, osobito kod žena s izraženom metaboličkom komponentom sindroma.

Melatonin

Osim što regulira san, melatonin je snažan antioksidans. Prisutan je u folikularnoj tekućini i štiti jajnu stanicu od oksidativnog oštećenja, što može podržati uredniju ovulaciju.

Dosadašnja istraživanja upućuju na to da melatonin može imati povoljan učinak kod žena s PCOS-om, osobito zahvaljujući svojem snažnom antioksidativnom djelovanju i ulozi u regulaciji hormona i cirkadijalnog ritma. Studije provedene na eksperimentalnim modelima, životinjama i ljudima pokazale su poboljšanja u hormonskim parametrima, inzulinskoj rezistenciji, oksidativnom stresu i funkciji jajnika. Posebno je zanimljiva moguća uloga melatonina u smanjenju fibroze jajnika i modulaciji Hippo signalnog puta, koji je važan za rast folikula i plodnost.

Selen

Selen doprinosi funkciji enzima glutation-peroksidaze i podržava antioksidativnu obranu. Također je važan za zdravu funkciju štitnjače, čiji disbalans može dodatno poremetiti menstrualni ciklus.

Zajedno ovi nutrijenti djeluju sinergijski: smanjuju oksidativni stres, podupiru pravilnu ovulaciju i stvaraju povoljno okruženje za hormonalnu ravnotežu.

Kome ovakva nutritivna strategija može najviše pomoći?

Ovakav pristup najviše koristi ženama koje se suočavaju s:

•        sindromom policističnih jajnika (PCOS)

  • neredovitim menstruacijama ili izostankom ovulacije

•        simptomima inzulinske rezistencije

•        hormonalnim disbalansom i povišenim androgenima

•        poteškoćama s ovulacijom

•        umorom, upalnim procesima i oksidativnim stresom

•        izazovima s plodnošću

Ciljana kombinacija nutrijenata može pomoći stvoriti stabilnije hormonalno okruženje, poboljšati metabolizam glukoze i podržati funkciju jajnika.

Zaključak

PCOS je kompleksno stanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup. Kada se regulira inzulin, smanji oksidativni stres i podigne kvaliteta sna i prehrane, tijelo prirodno počinje vraćati ravnotežu.

Mio-inozitol, D-chiro-inozitol, L-5-MTHF, NAC, alfa-lipoična kiselina, koenzim Q10, melatonin i selen predstavljaju snažan, znanstveno utemeljen temelj za podršku ženama s PCOS-om, inzulinskom rezistencijom i poremećajem menstrualnog ciklusa. Riječ je o pristupu koji djeluje dubinski — na hormonalnu ravnotežu, metabolizam i kvalitetu jajnih stanica.