Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. “dobrih i loših” bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna.
Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (uglavnom oligosaharidi) koji imaju povoljan učinak na domaćina stimulirajući rast i aktivnost probiotika. Neki od uobičajenih prebiotika uključuju oligosaharide, inulin, arabinogalaktan, fruktooligosaharide (FOS), galaktooligosaharide (GOS) i druge vrste neprobavljivih vlakana.
Preparati koji sadrže mješavinu probiotika i prebiotika nazivaju se sinbiotici.
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium i Lactobacillus, Lactococcus, Saccharomyces (probiotički kvasac), Enterococcus te Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus.
Postoje dvije vrste bakterija koje su konstantno u i na našem tijelu – dobre i loše. Kada infekcija napadne naš organizam, raste broj loših bakterija te se naš sustav izbacuje iz ravnoteže. Dobre bakterije pomažu u eliminaciji loših bakterija i vraćanju sustava u ravnotežu.
Probiotic mogu sadržavati od 1 milijarde pa do više desetaka milijardi bakterija na gram (može se označavati kao 10 na devetu CFU / gr).
No mnogo važnija je kvaliteta od kvantitete samih bakterija, jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku kako bi do crijeva stigle žive i bile učinkovite.
Patentirani probiotik LactoSpore američko/indijske tvrtke Sabinsa poznat je po svojoj stabilnosti i sposobnosti preživljavanja teških uvjeta te je idealan izbor za pojedince koji traže pouzdan i učinkovit probiotik.