Psihoaktivne tvari i njihov utjecaj na ljudski organizam

Zavirite dublje u svijet psihoaktivnih tvari i otkrijte njihov složeni utjecaj na ljudski organizam. Od terminologije do sindroma ovisnosti, istražite opasnosti koje proizlaze iz konzumacije ovih supstanci.

Dr. Matej Žnidaričautor

Prema statistikama, unazad nekoliko godina 16% stanovništva u dobi od 15 do 64 godine barem je jednom u životu uzelo ilegalnu drogu.

Zbog utjecaja na psihu ljudi već tisućama godina koriste psihoaktivne tvari kako za promjenu percepcije, raspoloženja i ponašanja, tako i kao dio vjerskog ponašanja, liječenja i bijega od nevolje.

Terminologija

Ovisnost je stalna, kompulzivna potreba za određenom tvari, unatoč štetnim posljedicama. To je rezultat biokemijskih promjena u mozgu nakon kontinuirane konzumacije tvari.

Muškarac je prekrio rukama svoje lice jer je ovisan o psihoaktivnim tvarima koje su utjecale na njegovo raspoloženje

Nasuprot tome, u ovisnosti se tijelo prilagođava na kroničnu upotrebu tvari. Razvija se tolerancija, što znači da nam je potrebna sve veća količina tvari za postizanje istih učinaka, a kada se uporaba tvari naglo prekine, javljaju se fizički i psihički simptomi, što se naziva sindromom ustezanja. Ovisnost se može pojaviti kod kronične upotrebe mnogih tvari, čak i kod propisanih lijekova kada se pravilno primjenjuju.

Spomenuti su pojmovi vrlo isprepleteni – fizička ovisnost ne znači ovisnost, ali je često prati. U anglosaksonskoj literaturi pojam ovisnosti je napušten, jer se široko koristi u trivijalnom smislu, npr. ovisnost o sportskoj aktivnosti. Zbog problema s imenovanjem, prema mišljenju međunarodnih stručnjaka, od 1980. godine termin ovisnost koristi se samo za sindrom, za fizičku ili fiziološke ovisnosti treba koristiti termin neuroadaptacija.

U klasifikaciji IKB-10 govorimo o sindromu ovisnosti u dijagnozi oblika FX.2 (F10.2-F19.2) i štetnoj uporabi u dijagnozi FX.1. Štetna uporaba označava obrazac uporabe psihoaktivne tvari (u daljnjem tekstu PAS) koji uzrokuje oštećenje zdravlja na tjelesnoj ili psihičkoj razini. Prema ICD-11, bolesti uzrokovane zlouporabom PAS-a i ovisnosti uključene su u dijagnoze 6C40-6C4G.

Sindrom ovisnosti

Ponovljenom konzumacijom PAS-a razvijaju se bihevioralni, kognitivni i fiziološki fenomeni. Važno je da je uz neurobiološke promjene u mozgu prisutno i neprilagođeno ponašanje osobe. Kod ovisnika, kod prekida apstinencije, također je karakteristična pojava simptoma ovisnosti u znatno kraćem vremenu nego kada je ovisnost nastala. Kriteriji za dijagnozu sindroma ovisnosti o PAS-u prema klasifikaciji ICD-10 navode da najmanje tri od šest znakova moraju biti prisutna kod bolesnika tijekom posljednjih 12 mjeseci.

  • Jaka želja za PAS-om ili prisila na konzumiranje PAS-a.
  • Poteškoće u kontroliranju ponašanja vezanog uz konzumaciju PAS-a (teškoće u kontroliranju početka i kraja konzumacije i kontroliranju količine konzumiranog PAS-a).
  • Fiziološko stanje ustezanja kada je konzumacija PAS-a prekinuta ili smanjena, što se očituje karakterističnim sindromom ustezanja za određeni PAS; korištenje istog ili sličnog PAS-a kako bi se olakšalo ili izbjeglo stanje ustezanja.
  • Razvoj tolerancije – potrebne su veće doze PAS-a kako bi se postigli učinci inicijalno proizvedeni nižim dozama.
  • Progresivno zanemarivanje drugih udobnosti i interesa zbog korištenja PAS-a, produžavanje vremena potrebnog za postizanje, uživanje i prevladavanje korištenja PAS-a.
  • Kontinuirana konzumacija PAS-a unatoč jasnim štetnim posljedicama (npr. oštećenje jetre zbog konzumiranja alkohola, depresivno raspoloženje nakon intenzivne konzumacije PAS-a ili problemi u kognitivnom funkcioniranju povezani s PAS-om).

Učinci PAS-a na mozak

Esencijalne potrebe izazivaju učinak nagrađivanja ili zadovoljstvo kod ljudi. Zadovoljstvo pojačavaju i neke nekemijske nagrade, poput visokog društvenog statusa. Kada govorimo o putu nagrađivanja u mozgu, mislimo na mezokortikolimbički put (od ventralnog tegmentuma do nucleus accumbensa), koji uključuje limbički sustav i prefrontalni korteks. Najvažniji od njih je limbički sustav, jer sadrži najviše struktura povezanih s učinkom nagrađivanja. PAS djeluju na ove neurokemijske puteve u mozgu. Glavni neurotransmiter uključen u razvoj ovisnosti i ovisnosti je dopamin. Ostali koji također sudjeluju u ovom procesu su serotonin, norepinefrin, acetilkolin, glutamat i GABA. Također, PAS utječe na endorfine i endokanabinoide, endogene tvari koje utječu na učinak nagrađivanja i doživljaj boli.

Djelovanje PAS-a najaktivnije je u mezolimbičkom dijelu puta nagrađivanja povećanjem aktivnosti dopaminskih neurona u ventralnom tegmentalnom području (leđna moždina). Oslobađanje dopamina najizraženije je povećano u nucleus accumbens, amigdali i prefrontalnom korteksu. Razlikujemo izravno i neizravno djelovanje PAS-a na mezolimbički put. Kada PAS povećava dostupnost dopamina, kaže se da djeluje izravno, primjeri tih PAS-a su stimulansi i kokain. Drugi PAS, kao što su alkohol i nikotin, djeluju neizravno utječući na neurotransmitere kako bi potaknuli povećanu dostupnost dopamina. Učinak na oslobađanje dopamina znatno je jači i brži kod PAS-a u odnosu na prirodne i endogene pojačivače.

Uz dugotrajnu i ponavljanu izloženost PAS-u, moždane strukture postaju osjetljivije na podražaje koji predviđaju ponovnu primjenu PAS-a. Fiziološki je mozak naviknut samo na kratkotrajno i ne prejako oslobađanje dopamina. Amigdala, koja je odgovorna za emocionalnu obradu straha i zadovoljstva, postaje oprezna na sve podražaje povezane s PAS-om. Tako se povećana motivacija i želja za konzumiranjem PAS-a može objasniti kemijskim promjenama u mozgu. Konzumacijom PAS-a u mozgu se oslobađa dva do deset puta više dopamina nego kod prirodnih nagradnih učinaka. U nekim slučajevima ovaj učinak se javlja odmah nakon primjene (pušenje, injekcija PAS). Također, učinak traje duže nego kod prirodnih pojačivača.

Dugoročni učinci konzumacije PAS

Funkcioniranje mozga mora se prilagoditi dugotrajnoj PAS stimulaciji kako bi mogao nastaviti obavljati svoje funkcije. To se naziva neuroadaptacija, koja uključuje dva procesa. Prva je tolerancija, kod koje je smanjeno endogeno otpuštanje dopamina, smanjen broj dopaminskih receptora i osjetljivost dopaminskih receptora. Kao rezultat toga, utjecaj dopamina na učinak nagrađivanja može postati abnormalno nizak, smanjujući mogućnost doživljavanja zadovoljstva. Ovisnici se tako s vremenom susreću s depresivnim raspoloženjem jer ne mogu uživati u stvarima koje su im nekada donosile zadovoljstvo. Tijekom ove faze moraju konzumirati PAS kako bi pokušali vratiti funkciju dopamina u normalu. Također moraju konzumirati sve veće doze PAS-a kako bi postigli isti učinak. Drugi proces neuroadaptacije je senzibilizacija. Kod potonjih se povećava broj dopaminskih receptora i osoba postaje osjetljivija na dopamin, što dovodi do snažnog porasta želje za konzumacijom PAS-a. Senzibilizacija se javlja kod opetovane konzumacije velikih količina PAS-a s prekidima između.

Neuroadaptacija je moguća zahvaljujući neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da stvara nove veze između neurona i mijenja funkciju postojećih neurona. Neuroplastičnost također omogućuje liječenje ovisnosti kada se PAS prekine.

Dugotrajna uporaba uzrokuje i druge promjene u moždanim putovima. U efektu nagrađivanja sudjeluje, primjerice, i glutamat koji također utječe na sposobnost učenja. Kada se koncentracija glutamata promijeni dugotrajnom konzumacijom PAS-a, mozak želi kompenzirati te promjene, što može dovesti do poremećaja kognitivnih funkcija. Važno je i djelovanje PAS-a na prefrontalni korteks, gdje je centar za planiranje ponašanja, dobru prosudbu, sposobnost donošenja odluka te centar za inhibiciju neželjenog i impulzivnog ponašanja. Ovisnici doživljavaju oslabljenu kontrolu. Kada je ozbiljno oštećen, ovisnik žudi za PAS-ima i kompulzivno ih konzumira. Osoba gubi kontrolu nad sobom i mozak počinje slati snažne impulse za konzumiranje PAS-a.

Mentalni poremećaji i ASD

Konzumacija PAS-a može izazvati mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja. To su akutna intoksikacija, apstinencija, delirij, poremećaji raspoloženja, psihotični poremećaji i demencija. Stanje apstinencije formiraju različito povezani ozbiljni simptomi koji se javljaju s potpunim ili djelomičnim povlačenjem iz PAS-a nakon razdoblja kontinuirane uporabe tvari.
O psihotičnom poremećaju govorimo kada se radi o psihotičnim fenomenima (halucinacije, deluzije, psihomotorni poremećaji) s jasnom sviješću, koji se javljaju u razdoblju uzimanja PAS-a ili kasnije i ne mogu se objasniti samo akutnom intoksikacijom i nisu dio apstinencijskog stanja. . Amnestički sindrom je stanje s izraženim oštećenjem dugoročnog i kratkoročnog pamćenja. Potonji je znatno više pogođen. Rezidualni ili kasni psihotični poremećaj javlja se nakon produljene apstinencije ili kada PAS više ne može imati izravan učinak. To su epizode ponovnog proživljavanja halucinacija ili raspoloženja koje je osoba doživjela dok je bila pod utjecajem PAS-a.

Način na koji se PAS konzumira može dovesti do štetne uporabe i ovisnosti. Također, PAS imaju veliki utjecaj u psihijatriji s popratnim psihičkim poremećajima. Ovisnost može potaknuti, uzrokovati ili pogoršati druge psihičke poremećaje, kao što drugi psihički poremećaji mogu izazvati ili pogoršati sindrom ovisnosti.

PAS skupine

Prema farmakološkim karakteristikama PAS se mogu podijeliti u četiri skupine, koje će biti detaljnije prikazane u nastavku.

  1. Inhibitori, gdje uključujemo alkohol, sedative/hipnotike, hlapljiva otapala.
  2. Stimulansi poput nikotina, kokaina, amfetamina, ekstazija.
  3. Opioidi, uključujući morfij i heroin.
  4. Halucinogeni PAS, koji uključuju fenciklidin/PCP, ketamin, LSD, kanabis.

Ove se skupine razlikuju jedna od druge u pogledu mjesta djelovanja, učinaka, brzine razvoja tolerancije, simptoma ustezanja i dugoročnih učinaka.

Inhibitori

Alkohol

Kada govorimo o alkoholu, uglavnom mislimo na etilni alkohol. Iako je supstanca legalna, njeni je učinci klasificiraju kao drogu. To je jedini PAS koji nema specifični receptor za vezanje. Etanol povećava fluidnost membrane, pojačava inhibicijski učinak GABA-e, smanjuje ekscitacijski učinak glutamata i povećava aktivnost u mezolimbičkom putu dopamina. Akutna intoksikacija očituje se dezinhibiranim ponašanjem, labilnošću raspoloženja, poremećajem pažnje i agresivnošću. Učinci ovise o koncentraciji alkohola u krvi. Svi ti mehanizmi dugoročno utječu na promjenu funkcije i strukture cijelog mozga, s naglaskom na prefrontalni korteks. Postoji i pad kognitivnih funkcija.

Čaša alkohola na stolu

Mnoge psihijatrijske bolesti povezane su s prekomjernom konzumacijom alkohola. Najčešće se susreću ostale ovisnosti o PAS-u, antisocijalni poremećaj ličnosti, poremećaji raspoloženja (depresivni poremećaj s povećanom suicidalnošću, anksiozni poremećaj) i povišeno raspoloženje. Zbog utjecaja alkohola kod dugotrajnih opijača povećavaju se razine dopamina i serotonina. Neposredno nakon prestanka pijenja, razine oba naglo padaju, obično izazivajući kratkotrajni teški oblik depresije ili anksioznosti, koji nestaje unutar 2-4 tjedna od prestanka konzumiranja alkohola. Alkohol remeti arhitekturu sna – olakšava uspavljivanje, ali sprječava REM fazu sna. Pamćenje je također oštećeno, što se može susresti i kod akutnih alkoholičara, kod kojih se susrećemo s tzv. “back out” uzrokovan smanjenom proizvodnjom glutamata u hipokampusu, koji je odgovoran za netaknuto pamćenje.

Apstinencija se očituje kao hiperaktivnost središnjeg živčanog sustava – drhtanje (jezika, očnih jabučica, ispruženih ruku), znojenje, nemir, mučnina, povraćanje, glavobolja, tahikardija, hipertenzija, nesanica, tjelesna slabost, epileptični napadaj, prolazne halucinacije (vidne, slušne ili taktilno). Osjećaj tjeskobe je čest. Također se može javiti delirium tremens (alkoholni delirij).

U vezi s ovisnošću o alkoholu u psihijatriji se susreću i alkoholne psihoze poput patološke ljubomore i alkoholne halucinoze. U vezi s pothranjenošću može biti i nedostatak vitamina B1 – tiamina, što se opisuje kao Wernicke-Korsakov sindrom. U sklopu ovog sindroma u prvom stadiju javlja se Wernickeova encefalopatija (kognitivni pad, psihomotorna retardacija, ataksija, nistagmus, periferna neuropatija). Ako se prvi stadij ne liječi, može se razviti Korsakovljev sindrom, uključujući opsežan gubitak kratkotrajnog pamćenja i konfabulaciju. Konzumacija alkohola tijekom trudnoće uzrokuje fetalni alkoholni sindrom, vodeći uzrok mentalne retardacije u Sjedinjenim Državama.

Umirujuće

U ovom odjeljku fokusirat ćemo se na anksiolitike i sedative-hipnotike. Među njima su benzodiazepini i barbiturati koji izazivaju ovisnost.

Bočica iz koje ispadaju bijele tablete sedativi/hipnotici

Benzodiazepini

U klinici se benzodiazepini koriste kao anksiolitici, hipnotici, antiepileptici i anestetici. Djeluju preko GABA neurotransmitera, olakšavajući njegovo djelovanje. Akutna intoksikacija očituje se euforijom, dezinhibicijom, apatijom ili sedacijom, agresivnošću, labilnošću raspoloženja, preusmjerenošću pažnje, anterogradnom amnezijom i poremećajem psihomotorike. Slični simptomi se javljaju kada pojedinac uzima benzodiazepine u kombinaciji s alkoholom. Dugotrajnom uporabom dolazi do pogoršanja pamćenja. Simptomi ustezanja ovise o prosječnoj dozi i trajanju primjene. Simptomi ustezanja obično se javljaju 2. ili 3. dana apstinencije. Uključuju anksioznost, disforiju, netoleranciju na jako svjetlo i glasne zvukove, mučninu, znojenje, prolazne halucinacije (sve vrste), napadaje i delirij.

Barbiturati

Barbiturati su se naširoko propisivali, čak i u visokim dozama, prije uvođenja benzodiazepina. Zbog toga su bili vrlo lako dostupni na crnom tržištu. Imaju prilično uzak terapeutski raspon, jer 10 puta veća doza od normalne preporučene može biti fatalna. Barbiturati djeluju preko neurotransmitera GABA. Kada ih pojedinac uzima u relativno malim dozama, klinički je teško razlikovati intoksikaciju od akutne alkoholne intoksikacije. Javlja se lošija koordinacija, otežano razmišljanje, otežan govor i slabije razumijevanje, nepravilno rasuđivanje, dezinhibirani seksualno agresivni nagoni, emocionalna labilnost. Neurološki učinci uključuju nistagmus, diplopiju, strabizam, ataksičan hod, pozitivan Rombergov znak i hipotoniju. Korisnici doživljavaju različite stupnjeve simptoma ustezanja. Javljaju se tjeskoba, slabost, nesanica, pojačano znojenje, ali i epileptični napadi, delirij, kardiovaskularni događaji, čak i smrt. Većina simptoma pojavljuje se unutar prva 3 dana apstinencije. Simptomi su najgori 2 ili 3 dana nakon pojave. Mogu se razviti i psihotični simptomi.

Inhalanti (hlapljiva otapala)

U inhalante spadaju hlapljivi ugljikovodici (toluen, n-heksan, metilbutil keton, benzin…). Mogu se naći u raznim ljepilima, sprejevima, razrjeđivačima, gorivima. Trovanje inhalantima uglavnom se viđa kod djece i mladih koji udišu pare. Zbog vrlo brze apsorpcije kroz pluća, brzo dospijevaju u mozak, gdje djeluju kao inhibitori središnjeg živčanog sustava. Djeluju slično alkoholu, benzodiazepinima i barbituratima pa najvjerojatnije djeluju preko neurotransmitera GABA. Akutno izazivaju intoksikacijski delirij, demenciju, psihozu, poremećaje raspoloženja, u visokim dozama mogu nastati kvantitativni poremećaji svijesti (stupor, koma), razvija se amnezija za vrijeme trajanja intoksikacije. U slučaju razvoja delirija intoksikacije, važno je izbjegavati upotrebu benzodiazepina kako bi se izbjegla respiratorna depresija. Trovanja mogu biti smrtonosna zbog poremećaja ritma, respiratorne depresije, asfiksije, aspiracije povraćanog sadržaja. Tolerancija se obično ne razvija. Međutim, ako se razvije, veća je vjerojatnost da će korisnici doživjeti napadaj.

Stimulansi

Amfetamini

Amfetamini se farmakološki klasificiraju kao psihostimulansi i simpatomimetici. Najčešće korišteni je metamfetamin (vrlo snažan oblik amfetamina), ali također uključuju efedrin, pseudoefedrin i fenilpropanolamin (PPA). Metamfetamin je sintetička droga koju korisnici udišu, puše i ubrizgavaju. Djeluju jer ubrzavaju oslobađanje dopamina i sprječavaju njegovu ponovnu pohranu. Akutni učinci nakon gutanja su povećana produktivnost i euforija. Visoke doze uzrokuju akutnu psihozu ili intoksikacijski delirij, uznemirenost i taktilne halucinacije vrlo su česte. Odvikavanje se očituje kao umor, noćne more, ekstremna glad, znojenje, glavobolja, grčevi u mišićima, bolovi u trbuhu, depresija, tjeskoba i intenzivna žudnja za PAS-om. Simptomi depresije obično nestaju unutar nekoliko tjedana. Pospanost nakon konzumiranja može trajati nekoliko tjedana. Visoke doze također mogu uzrokovati kardiovaskularne događaje.

Amfetamini također uključuju ecstasy ili MDMA (3,4-metilendioksi-N-metamfetamin), koji je droga za rekreacijski ples. Akutni toksični učinci mogu biti kobni, budući da pretjerana simpatička aktivacija dovodi do hipertermijskog sindroma.

Kofein

Šalica kave i cigareta kao inhibitori psiho aktivnih supstanci

Kofein je PAS koji se najčešće konzumira u svijetu. Njegov učinak je vazokonstrikcija cerebralnih žila i smanjenje CBF (cerebralnog protoka krvi). Njegovi učinci su nemir, uzbuđenje, pojačana diureza, nesanica, gastrointestinalni problemi, tahikardija, psihomotorna agitacija itd. O trovanju kofeinom govorimo kada konzumiranjem više od 250 mg kofeina dnevno (više od 2-3 šalice kave), konzumenti postaju anksiozni, poremećen je ritam spavanja. Posebnost trovanja kofeinom je da ga korisnici nakon ovog događaja više ne žele. Odvikavanje od kofeina nije klinički značajno i manifestira se blažom glavoboljom, lošijim raspoloženjem i koncentracijom te jakom željom za kofeinom. Njegova pretjerana uporaba nije povezana sa stanjem opasnim po život.

Nikotin

Nikotin je jedna od najčešće korištenih tvari, ali i jedna od najvećih ovisnosti. Sam po sebi ne uzrokuje problematično ponašanje ili promjene osobnosti, ali uzrokuje tešku fiziološku ovisnost. Ovisnici o nikotinu ne trebaju posebnu psihijatrijsku pomoć. Djeluje putem aktivacije nikotinskih acetilkolinskih receptora i povećava sintezu i otpuštanje dopamina. Njegovi učinci su poboljšanje pažnje, učenja, skraćivanje vremena reakcije. U slučaju akutne intoksikacije javlja se jaka želja za duhanom, razdražljivost, slabost, tjeskoba, depresivno raspoloženje, nesanica, povećan apetit i poteškoće u koncentraciji. Apstinencija se može prepoznati po pojačanim znakovima akutne intoksikacije.

Kokain

Kokain djeluje kroz dopaminergički sustav – sprječava ponovnu pohranu dopamina i time produljuje njegovo djelovanje. Ima snažan simpatomimetički učinak. Akutni učinci za korisnika su kratkotrajni i također se javljaju vrlo brzo nakon primjene. Učinci su povećanje samopouzdanja, povećanje koncentracije, osjećaj veće mentalne i fizičke sposobnosti, euforija, tahikardija i hipertenzija, anoreksija, jaka vazokonstrikcija, dezinhibicija, povećanje libida itd. Akutna intoksikacija uzrokuje tahikardiju, poremećaje ritma, hipertenziju, znojenje, zimicu, mučninu, povraćanje, širenje zjenica, psihomotornu agitaciju, bolove u mišićima, bolove u prsima, epileptične konvulzije. Dugotrajnom primjenom javlja se euforija, hiperpažnja, budnost, grandiozna uvjerenja, agresija, sukobi, promjene raspoloženja, stereotipno ponašanje, vizualne i taktilne iluzije, paranoja. Zbog načina primjene (inhalacija) može doći do perforacije nosne pregrade i mnogih infekcija. Psihoza je česta kod intenzivne uporabe. Drugi različiti poremećaji raspoloženja – depresivna, manična i hipomanična stanja – također mogu biti povezani. Apstinencijalno stanje nije tipično, može se manifestirati disforijom, anhedonijom, anksioznošću, razdražljivošću, umorom, somnolencijom, agitiranošću.

Opioidi

Glavni predstavnici opioida su morfin i heroin. Opioidi vezanjem na mu (klinički najvažnije), delta i kapa opioidne receptore akutno uzrokuju apatiju i sedaciju, dezinhibiciju, psihomotornu retardaciju i poremećaj pažnje. Dugotrajnom primjenom smanjuje se sposobnost pojedinca za doživljaj ugode, gubitak motivacije i povećana osjetljivost na stres. Nakon prekida postoji izrazita potreba i želja za PAS-om, suzenje, iscjedak iz nosa, zijevanje, znojenje, nemir, grčevi u mišićima i mialgija, bolovi u trbuhu, grčevi u trbuhu, proljev, proširene zjenice, piloerekcija, zimica, tahikardija, hipertenzija i poremećaj sna.

Među ovisnicima najčešći opioid je heroin (diacetilmorfin), koji se može udisati, pušiti ili injicirati. Njegov učinak vidljiv je za nekoliko minuta, kada tijelo okupa osjećaj fizičke topline, samopouzdanja i potpunog ovladavanja okolinom. Zatim slijedi stanje odgođenog opuštanja. Neki korisnici također mogu negativno reagirati na njega tjeskobom, depresivnim osjećajima i mučninom. U slučaju predoziranja dolazi do zahvaćanja dišnog centra, blijeđenja kože, grčenja mišića, kome, pa čak i smrti.

Halucinogeni

Halucinogeni uključuju razne kemijske spojeve kao što su fenciklidin (PCP), ketamin, psilocibin (gljive), LSD (sintetski) i meskalin. Nazivamo ih i psihodeličnim ili psihomimetičkim sredstvima, jer osim halucinacija uzrokuju i gubitak kontakta sa stvarnošću i povišenu svijest. Djeluju preko različitih receptora. LSD djeluje kroz serotoninski sustav. Tolerancija se razbija vrlo brzo, već nakon 3 do 4 dana ponovljene primjene. Također je reverzibilan i ne uzrokuje specifično fiziološko povlačenje i simptome. Ovisnost je prvenstveno psihička. Učinci LSD-a nastupaju nakon 30 do 120 minuta i traju od 8 do 12 sati, a uvelike ovise o postavci pojedinca (unutarnjem stanju osobe, tj. raspoloženju, emocionalnom i mentalnom stanju) i postavci (stanju vanjskog svijeta korisnika). , odnosno okruženje i odnosi s prisutnim ljudima). Razlikujemo pozitivne, neutralne i negativne učinke koji su sažeti u tablici u nastavku.

Pozitivni učinci Neutralni učinci Negativni efekti
Povišenje raspoloženja, euforija, blagostanje,

Vizualni efekti, intenzivnija percepcija boja,

Povećana percepcija slušnih i taktilnih informacija,

Sinestezija (možete osjetiti okus glazbe ili čuti boje),

Veća introspekcija, asocijativno razmišljanje i kreativnost,

Pri većim dozama može se pojaviti osjećaj jedinstva sa stvaranjem i dezintegracija ega,

Duhovna iskustva

Lutajuće misli i misaoni krugovi,

Širenje zjenica; povećana osjetljivost na svjetlost,

Smanjena sposobnost koncentracije,

Blago povećanje tjelesne temperature i otkucaja srca,

Promijenjena percepcija vremena.

Osjećaj napetosti,

Anksioznost, nemir, zbunjenost, paranoja,

Stanje nalik psihozi,

nesanica,

slabost,

vrtoglavica,

Vazokonstrikcija (sužavanje krvnih žila)

Prema nekim studijama, LSD navodno utječe na uspostavljanje komunikacijskih putova između dijelova mozga koji inače ne komuniciraju. Kaže se da ima potencijal za liječenje određenih mentalnih poremećaja s ukorijenjenim obrascima mišljenja, kao što su depresivni poremećaj, opsesivno kompulzivni poremećaj i ovisnosti.

Dugotrajnom uporabom mogu se pojaviti akutne i kronične psihotične epizode i ponovna proživljavanja.

Kanabis

Kanabis je najčešće korištena nedopuštena droga na našim prostorima. Djelatna tvar je THC (delta-9-tetrahidroksikanabidol) ili njegov metabolit 11-hidroksi-delta-9-tetrahidroksikanabidol. Kanabis može izazvati shizofreniju kod genetski predisponiranih, a može izazvati recidiv kod pacijenata s razvijenom psihozom. Također može izazvati anksiozna stanja. Djelatna tvar THC veže se na kanabinoidne receptore, što uzrokuje povećanje koncentracije dopamina u mezolimbičkom putu. Akutni učinci konzumacije kanabisa uključuju euforiju, dezinhibiciju, tjeskobu, agitaciju, paranoičnost, osjećaj usporavanja vremena, poremećaj rasuđivanja i pažnje, produljeno vrijeme reakcije, depersonalizaciju i derealizaciju pri ekstremno visokim dozama, iluzije i halucinacije s očuvanom orijentacijom. Obično su korisnici osjetljiviji na vanjske podražaje, pronicljiviji su za pojedine detalje, boje postaju bogatije i šarenije, vrijeme sporije prolazi. Dugotrajna primjena povećava rizik od razvoja psihoze i utječe na kognitivne funkcije. Također utječe na pad produktivnosti. Problemi odvikavanja su rijetki i nisu jasno opisani. U literaturi se opisuje fenomen anksioznosti, razdražljivosti, znojenja, mijalgije, tremora ispruženih ruku.

Problemi sagorijevanja i koncentracije

MemoMax je prirodni dodatak prehrani koji sprječava izgaranje te poboljšava koncentraciju i pamćenje.

Znanstvenici su u suradnji s liječnicima razvili prirodni dodatak prehrani MemoMax koji se temelji na aktivnim sastojcima prirodnog podrijetla. Patentirani proces proizvodnje kapsula omogućuje visoku stopu apsorpcije aktivnih sastojaka koji povoljno utječu na naše dobro raspoloženje, pamćenje i koncentraciju.

MemoMax je namijenjen osobama koje:

  • Imaju poteškoće u učenju,
  • Imaju problema s koncentracijom i budnošću,
  • Osjećaju se umorno i iscrpljeno tijekom učenja,
  • Osjetiti posljedice demencije,
  • Iscrpljeni su zbog posljedica stresa,
  • Imaju oslabljenu cirkulaciju krvi.

Što MemoMax sadrži?

MemoMax se temelji na jedinstvenoj formuli pet standardiziranih biljnih ekstrakata u sinergiji s koenzimom Q10, vitaminom C i skupinom vitamina B s 200% vrijednosti preporučenog dnevnog unosa.

Članak je preuzet sa stranice Najzdravnik.com

https://najzdravnik.com/blogs/blog/zastrupitev-s-psihoaktivnimi-substancami

Dr. Matej Žnidaričautor

2020. mladi liječnik iz Maribora Matej Žnidarič, započeo je sa stvaranjem slovenskog brenda Najzdravnik. U mjesecu ožujku 2021. kreirao je najveći slovenski portal za pronalaženje privatnih liječnika, stomatologa i liječnika s koncesijom Najzdravnik.si. Portal Najzdravnik.si koristan je alat koji može biti od pomoći svima koji žele lakši, a posebice brži pristup zdravstvenim uslugama. „U suradnji s mnogim privatnim liječnicima i stomatolozima prikupio sam informacije o njihovim aktivnostima i prezentirao ih na jednom mjestu. Portal uključuje sažete i transparentne opise ordinacija, obilaske lokacija, mogućnost izravnog kontaktiranja ordinacija putem portala, ocjenu kvalitete medicinskih usluga i mnoge druge funkcije“, objašnjava Matej Žnidarič, dr. Med. https://najzdravnik.net/

Članci autora

S našeg bloga

Povezani članci

Newsletter

Prijavite se na Newsletter i ostvarite 20% popusta na prvu kupovinu. Budite informirani o aktualnim akcijama i novostima.