Pretilost – pandemija 21. stoljeća

Pretilost smanjuje kvalitetu života i životni vijek. Otkrijte ključne korake za borbu protiv pretilosti i poboljšajte vaše zdravlje!

Dr. Matej Žnidaričautor

Pretilost je kronična bolest koju karakterizira prekomjerno nakupljanje masti u tijelu.

Uzrokuje poremećaje u tjelesnim funkcijama i metaboličkim procesima, smanjuje kvalitetu života, povećava učestalost mnogih bolesti i skraćuje životni vijek. To je veliki zdravstveni i socioekonomski problem, jer je odmah iza pušenja među čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, koje su glavni uzrok smrtnosti u modernoj civilizaciji.

Medicinska sestra mjeri struk pacijentu s metrom te ukazuje na pretilost

Koliko je česta pretilost?

U Europi je oko 55 posto odraslih u dobi od 25 do 64 godine prekomjerno uhranjeno, a 15 posto svih osoba je pretilo, odnosno 69 posto njih ima prekomjernu tjelesnu težinu (CINDI 2004). Pretilost je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti i povećava učestalost arterijske hipertenzije. Povezuje se i s većom pojavnošću određenih vrsta raka, žučnih kamenaca, poremećaja disanja, artroze velikih zglobova, hipertrofije srčanog mišića i zatajenja srca. Godine 2008. 1,5 milijardi odraslih osoba imalo je prekomjernu tjelesnu težinu, a 2013. godine Američka zdravstvena organizacija proglasila je pretilost bolešću.

Patofiziološka pozadina pretilosti

Adipogeneza znači diferencijaciju preadipocita u zrele adipocite, koji su sposobni akumulirati višak potrošene energije u obliku masti. Mali adipociti mršavih ispitanika održavaju metaboličku homeostazu; međutim, veliki adipociti pretilih ljudi regrutiraju makrofage iz cirkulacije, potiču upalu i luče nekoliko čimbenika koji uzrokuju inzulinsku rezistenciju i aterogenezu. Masno tkivo nije samo pasivno skladište viška energije, ono je najveći endokrini organ. Reagira na aferentne podražaje iz središnjeg živčanog sustava i klasičnih endokrinih žlijezda, budući da ima odgovarajuće hormonske receptore, te stvara i luči tvari s endokrinim, parakrinim i autokrinim djelovanjem.

Adipociti izlučuju hormone i hormonima slične tvari – adipocitokine (leptin, IL-1, IL-6…), s kojima aktivno sudjeluju u regulaciji apetita, potrošnje energije, osjetljivosti tkiva na inzulin, imunološkog sustava, odgovora na stres, spolno sazrijevanje i reprodukciju. Adipociti također imaju različite receptore s kojima su uključeni u regulatorne petlje (receptori za inzulin, spolne hormone itd.). Oni također proizvode enzime koji utječu na metabolizam lipida, renin-angiotenzin-aldosteronski sustav, metabolizam glukokortikoida itd.

Abdominalna (visceralna) masnoća razlikuje se od potkožne periferne masnoće, koja prevladava u ginoidnom tipu pretilosti, po svojim metaboličkim karakteristikama: sastoji se od velikih adipocita koji su otporni na inzulin i imaju mnogo beta 1 i beta 2 adrenergičkih receptora, više receptora angiotenzina 1 i receptora glukokortikoida. Metabolički su vrlo aktivni, otpuštaju mnogo slobodnih masnih kiselina (FFA) i citokina (npr. TNF-alfa, IL-6), koji uzrokuju inzulinsku rezistenciju u mišićnom tkivu i jetri.

Što utječe na pretilost?

Nasljedstvo: Status prehrane kod ljudi u normalnim životnim uvjetima više je od 60 posto genetski uvjetovan. Već su otkrili više od 250 genetskih markera koji utječu na varijable koje se koriste za definiranje stanja uhranjenosti, poput indeksa tjelesne mase, debljine kožnog nabora, opsega struka, postotka tjelesne masti. U normalnim slučajevima nasljeđuje se samo sklonost pretilosti, a okolišni čimbenici određuju hoće li se pretilost razviti. Iznimka su rijetki slučajevi ekstremne pretilosti koji se javljaju u ranom djetinjstvu, gdje su uključene mutacije u genima za proteine.

Utjecaji okoline: Očituju se u prehrambenim navikama, usađenim navikama tjelesne aktivnosti, a važnu ulogu u razvoju pretilosti imaju i neosviještenost i niži društveni status.

Psihološki čimbenici: Uvjeti kroničnog stresa dovode do prejedanja i pretilosti. Pretilost je češća kod nekih psihičkih bolesti i zbog liječenja lijekovima (nekim neurolepticima) koji povećavaju apetit, mijenjaju metabolizam i smanjuju potrošnju energije. Kao rezultat toga, veliki dio psihotičnih pacijenata razvija metabolički sindrom s inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2 nakon samo nekoliko mjeseci liječenja.

Kritična razdoblja za pretilost: Djeca rođena s niskom porođajnom težinom imaju veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti pretilost i inzulinsku rezistenciju. Djeca koja doje imaju manju pretilost u odrasloj dobi. Ako je dijete pretilo između pete i desete godine života i ima barem jednog pretilog roditelja, pretilost će se u odrasloj dobi razvijati kao progresivna pretilost s povećanim brojem masnih stanica, što je vrlo teško liječiti. Žene se češće debljaju nakon puberteta, u trudnoći ili nakon poroda, neke tijekom uzimanja hormonskih kontracepcijskih pilula, a vrlo često nakon menopauze, kada se masno tkivo nakuplja centralno.

Hormonalni poremećaji: Vrlo rijedak primarni uzrok pretilosti, češće je posljedica. Nakon ozljede, tumora ili kirurškog zahvata u području baze lubanje, koji oštećuju centre za glad i sitost, nastaje hipotalamička pretilost, koja se teško liječi. Centralna pretilost i atrofija mišića kao posljedica pretjerane aktivnosti kortizola prate Cushingov sindrom. Hipotireoza smanjuje metabolizam i potrošnju energije, pa se tjelesna težina može povećati za nekoliko kilograma. Kod bolesnica sa sindromom policističnih jajnika centralna pretilost prisutna je u 50 posto. Inhibirana lipoliza zbog nedostatka hormona rasta uzrokuje prekomjerno nakupljanje visceralne masti kod bolesnika s hipopituitarizmom.

Prestanak pušenja: Kao posljedica odvikavanja od nikotina, u pravilu se tjelesna težina poveća za nekoliko kilograma.

Dijagnoza pretilosti

U liječenju bolesnika s pretilošću važni su sljedeći čimbenici: obiteljska anamneza, podaci o nastanku pretilosti, prethodni pokušaji mršavljenja, popratne bolesti i njihovo liječenje.

Važemo bolesnika, mjerimo tjelesnu visinu i opseg trbuha i bokova. Određujemo laboratorijske pokazatelje, posebice glukozu natašte, te radimo lipidogram. Stanje uhranjenosti izražava se indeksom tjelesne mase, koji pokazuje dobru korelaciju s količinom masnog tkiva u tijelu, ali ne govori ništa o raspodjeli masti. Ovisno o rasporedu masnog tkiva razlikujemo ginoidni, periferni ili “kruškasti” tip pretilosti, kod kojeg se masno tkivo nakuplja u potkožnom tkivu, te androidni ili centralni tip pretilosti, kod kojeg dolazi do nakupljanja visceralnog masnog tkiva u abdomen. i prsa oko unutarnjih organa i također u njima prevladava. Kod prvog tipa češće nastaju komplikacije kao posljedica mehaničkog naprezanja (artroza, proširene vene, edemi, celulitis, žučni kamenci). Središnja pretilost povezana je s metaboličkim poremećajima. Uzrokuje inzulinsku rezistenciju koja se razvija u poremećenu toleranciju glukoze i dijabetes tipa 2, arterijsku hipertenziju i kardiovaskularne bolesti. Obje vrste mogu se razlikovati vidom, a objektivni pokazatelj je opseg struka. Opseg struka pokazuje ima li pacijent povećanu količinu masnog tkiva u predjelu trbuha (visceralne, abdominalne masnoće) a time i povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih komplikacija. Kod morbidne pretilosti s BMI-jem 40 ili više postoji ogromna količina nakupljenog masnog tkiva kako na trbuhu tako i na periferiji, a rizik za sve bolesti povezane s pretilošću je izrazito visok.

Metabolični sindrom

Kod bolesnika s metaboličkim sindromom ubrzani su procesi aterogeneze, zbog čega su obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i smrtnost znatno povećani. Prisutan je kada osoba ima tri od sljedećih faktora:

  • Opseg struka: muškarci 94 cm ili više (>102 cm jako povećan rizik), žene 80 cm ili više (>88 cm jako povećan rizik),
  • Trigliceridi u plazmi jednaki ili veći od 1,7 mmol/L ili ako osoba već prima određene lijekove,
  • Sniženi HDL kolesterol: muškarci ispod 1,0 mmol/L, žene ispod 1,3 mmol/L ili ako osoba već prima određene lijekove,
  • Sistolički krvni tlak jednak ili veći od 130 mmHg ili dijastolički krvni tlak veći od 85 mmHg ili ako osoba već prima određene lijekove,
  • Glukoza u plazmi natašte jednaka ili veća od 5,6 mmol/L ili ako osoba već prima antihiperglikemijske lijekove

Bolesti i komplikacije koje prate pretilost

  Kardiovaskularne bolesti

  Gastrointestinalne
bolesti

  Bolesti dišnog sustava
Bolest koronarnih arterija, arterijska hipertenzija, moždani udar, DVT, limfedem, zatajenje srca Hijatalna hernija s refluksnom bolešću, žučnim kamencima, rakom debelog crijeva, zlatnom venom, steatozom jetre Restriktivni poremećaj ventilacije, primarna alveolarna hipoventilacija, opstruktivna apneja u snu, dispneja
  Metabolički poremećaji   Poremećaji mišićno-
koštanog sustava
  Urinarni trakt i reproduktivni
poremećaji
Inzulinska rezistencija, dijabetes tipa 2, dislipidemija (nizak HDL, povišeni trigliceridi), sindrom policističnih jajnika Degenerativni osteoartritis, ravna stopala Stresna inkontinencija, smanjena plodnost, komplikacije u trudnoći

 

  Dojke

  Koža

  Mentalni poremećaji
Rak dojke, ginekomastija Intertrigo, celulitis Anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje

 

Liječenje pretilosti

O BMI ovisi i vrsta liječenja za koju ćemo se odlučiti. Osobama s BMI iznad 25 kg/m2 savjetuje se dijeta i tjelovježba. Farmakoterapija se započinje s 27 ili više ako pacijent ima pridružene zdravstvene probleme (hipertenzija, dislipidemija, dijabetes tipa 2) ili iznad 30. Barijatrijska kirurgija indicirana je u bolesnika s BMI iznad 35 koji su u riziku zbog drugih bolesti ili iznad 40.

Nefarmakološko liječenje

Promjena životnog stila: Kognitivno bihevioralna terapija pomaže identificirati pogrešne obrasce koji su doveli do povećanja tjelesne težine, eliminirati ih i pomoći pacijentu da stekne nove koji će omogućiti gubitak tjelesne težine i naknadno održavanje tjelesne težine. Tijekom mršavljenja i održavanja tjelesne težine potrebna mu je podrška i razgovori u kriznim situacijama. To je zadaća obiteljskog liječnika koji redovito prati bolesnika.

Dijetni savjet: Zdrava mješovita hrana s manje masti i manje koncentriranih ugljikohidrata, bogata vlaknima, podijeljena u 4-5 dnevnih obroka, te dosta tekućine koja nema kalorijsku vrijednost. Dnevni kalorijski unos trebao bi biti 500-700 kalorija manji od potreba bolesnika. To se grubo izračunava množenjem tjelesne težine u kilogramima s 25 kalorija. Nakon prva dva tjedna mršavljenja, mršavljenje je sporo, s optimalnim mršavljenjem od dva do tri kg mjesečno.

Redovita tjelesna aktivnost: minimalni cilj je 30-60 minuta, 5-7 puta tjedno, planiramo individualno i pridržavamo se načela postupnosti. Preporučujemo aerobne vježbe (hodanje, trčanje, plivanje, vožnja bicikla), koje bi trebale biti umjerene aktivnosti (povećanje pulsa na 100/140 otkucaja/min, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju bolesnika). Savjetujemo povećanje tjelesne aktivnosti i stjecanje navika kretanja kao osnovne potrebe koje pomažu u dugoročnom održavanju postignute težine.

Farmakološko liječenje

Prvi lijek je orlistat, koji je inhibitor intestinalne lipaze. Djeluje u crijevima, gdje inhibira probavu masti. Masti se ne apsorbiraju, već se izlučuju stolicom. Pacijent uzima lijek tri puta dnevno prije jela. Ako se bolesnici ne pridržavaju uputa o smanjenju udjela masti u prehrani, imaju probavne smetnje. Nuspojave su lošiji rad jetre i gastrointestinalni problemi, a moramo obratiti pozornost i na pogoršanje apsorpcije vitamina topivih u mastima (A, D, E, K), beta karotena i nekih lijekova.

U Americi su odobreni i sljedeći lijekovi: lorcaserin, liraglutid i kombinacija topiramata i fentermina. Međutim, još uvijek se istražuje mnogo lijekova sa smanjenim nuspojavama. Njihov cilj su endogeni endokrini transmiteri koji reguliraju homeostazu i metabolizam. Također, otkriće molekularnih mehanizama koji reguliraju metabolizam adipocita pokazalo je da modulacijom cGMP signalizacije možemo stvoriti novu metu protiv pretilosti.

Lorcaserin, koji je klasificiran kao benzodiazapin, mogao bi imati negativan učinak na srce i krvne žile. Selektivni je agonist serotoninskih 5HT receptora: aktivacija ovih receptorskih mjesta dovodi do aktivacije POMC-a, što neizravno smanjuje tjelesnu težinu zbog osjećaja sitosti i slabog apetita. FDA ga je odobrila za upotrebu 2012.

Drugi je kombinacija topiramata i fentermina. Oba aktivna sastojka navodno smanjuju apetit i želju za hranom. Kontraindiciran je kod trudnica i nije dopušten za dugotrajnu upotrebu.

Liraglutid spada u lijekove za liječenje dijabetesa. To je analog glukagonu sličnog peptida 1 (GLP-1) koji se veže na GLP-1 receptor i aktivira ga. Prirodni GLP-1 je endogeni hormon inkretin koji povećava izlučivanje inzulina iz beta stanica gušterače na način ovisan o glukozi. Liraglutid potiče izlučivanje inzulina i smanjuje neprimjereno visoko izlučivanje glukagona u odnosu na koncentraciju glukoze u krvi. Smanjuje tjelesnu težinu kroz mehanizme koji uključuju smanjenje osjećaja gladi i smanjenje unosa hrane. GLP-1 je fiziološki regulator apetita i unosa hrane, a lijek je otišao u dijelove mozga uključene u regulaciju apetita, gdje je lijek pojačao signale sitosti i smanjio signale gladi.

Kirurško liječenje pretilosti

Indikacije za kirurško liječenje su: BMI>40, BMI>35 i rizik zbog popratnih bolesti, ponovni neuspjeh nekirurškog liječenja, motivirani pacijent.

Ako bolesnik usprkos brojnim pokušajima ne uspije smršaviti, a zdravlje i život su mu ugroženi pretilošću, indiciran je kirurški zahvat smanjenja volumena želuca ili površine tankog crijeva operacijom premosnice. Smanjenje želuca na 50 ml onemogućuje unos velikih količina hrane, a isključenje velikog dijela crijeva iz funkcionalnog probavnog trakta uzrokuje malapsorpciju. Operacije se dijele na restriktivne operacije, malapsorpcijske operacije ili kombinaciju oba. Svaki se može izvesti laparoskopski ili kroz rez. Preporučuje se laparoskopska Roux-en-Y želučana premosnica, jer je dugoročno pokazala najbolje rezultate. Operacija uključuje restriktivni kirurški zahvat i kratku gastroduodenalnu premosnicu. Pacijenti nemaju problema s malapsorpcijom bjelančevina, a dokazano je da djeluje na smanjenje gladi.

Komplikacije: perioperativni mortalitet <1%, pojava infekcije, plućna embolija, dehiscencija rane, stenoza. Kontraindikacije za operaciju su plućne bolesti, nestabilne kardiovaskularne bolesti, poremećaji zgrušavanja krvi, portalna hipertenzija.

Prognoza

Pretilost je kronična bolest koja je poprimila tolike razmjere da se može opisati kao pandemija. Pri procjeni stupnja pretilosti moramo uzeti u obzir oba pokazatelja, i indeks tjelesne mase i opseg struka, jer su oba povezana s povećanom smrtnošću. Ektopično nakupljanje lipida u jetri, mišićima i gušterači, povezano sa središnjom pretilošću, uzrokuje lipotoksično oštećenje ovih i drugih organa. Štetni učinci pretilosti nazivaju se adipotoksičnost. Liječenje pretilosti i metaboličkog sindroma je dugotrajno, uključuje fazu mršavljenja te puno dužu i zahtjevniju fazu održavanja postignute tjelesne težine. Uspješan je samo ako pacijent promijeni način života, a redovita tjelovježba ima iznimno blagotvorne učinke. Uspješan umjereni gubitak tjelesne težine smanjuje učestalost dijabetesa tipa 2, čimbenike kardiovaskularnog rizika i smrtnost. Za bolesnika je važno da mu se poboljša i kvaliteta života.

Zaključak

Stanje u kojem ljudsko tijelo koristi vlastite masne stanice kao izvor goriva i energije naziva se ketoza. Stanje ketoze i posljedično smanjenje razine inzulina također su glavni razlozi zašto dijete za mršavljenje s ograničenim unosom ugljikohidrata zapravo djeluju.

Dijabetička ketoacidoza može nastati zbog nedostatka inzulinskih učinaka. Ketoacidoza je jako ubrzana kod dijabetesa tipa 1, zbog nedostatka inzulina u krvi. Tijelo pokušava ublažiti acidozu povećanjem izlučivanja ugljičnog dioksida. Iz tog razloga pacijenti doživljavaju duboko disanje kao simptom.

Članak je preuzet sa stranice Najzdravnik.com

https://najzdravnik.com/blogs/blog/debelost-pandemija-21-stoletja

Dr. Matej Žnidaričautor

2020. mladi liječnik iz Maribora Matej Žnidarič, započeo je sa stvaranjem slovenskog brenda Najzdravnik. U mjesecu ožujku 2021. kreirao je najveći slovenski portal za pronalaženje privatnih liječnika, stomatologa i liječnika s koncesijom Najzdravnik.si. Portal Najzdravnik.si koristan je alat koji može biti od pomoći svima koji žele lakši, a posebice brži pristup zdravstvenim uslugama. „U suradnji s mnogim privatnim liječnicima i stomatolozima prikupio sam informacije o njihovim aktivnostima i prezentirao ih na jednom mjestu. Portal uključuje sažete i transparentne opise ordinacija, obilaske lokacija, mogućnost izravnog kontaktiranja ordinacija putem portala, ocjenu kvalitete medicinskih usluga i mnoge druge funkcije“, objašnjava Matej Žnidarič, dr. Med. https://najzdravnik.net/

Članci autora

S našeg bloga

Povezani članci

Newsletter

Prijavite se na Newsletter i ostvarite 20% popusta na prvu kupovinu. Budite informirani o aktualnim akcijama i novostima.